Sve do 1995. godine spremačice su činile sastavni dio službi, odnosno odjela u bolnici na kojem su radile. O njihovom radu i rasporedu brigu su vodile glavne sestre odjela, odnosno službi.

Osim glavnih sestara odjela nadzor nad higijenom i čistoćom u bolnici provodila je i Komisija za mjere nadzora nad bolničkom higijenom i njegom bolesnika. Članovi Komisije su bile sestre koje su radile u bolnici.

Prema unaprijed utvrđenom rasporedu, Komisija je svaki mjesec obilazila odjele i kontrolirala higijenu i čistoću u bolnici.

Još 1982. godine Komisija za mjere nadzora nad bolničkom higijenom i njegom bolesnika donijela je prijedlog o formiranju jedinstvene službe čišćenja. Iako je postojao dovoljan broj ljudi za čišćenje, članovi Komisije su bili nezadovoljni izgledom i higijenskim standardom zgrade i okoliša. Smatrali su da je razlog tome u nedostatku obuke ljudi zaduženih za čišćenje, te loše definiranoj granici odgovornosti istih, zbog čega je svakodnevno dolazilo do problema čišćenja međuprostora, liftova, podruma itd.

Članovi Komisije su skrenuli pozornost i na nedostatak adekvatnog pribora i opreme za održavanje čistoće.

Za osnivanje jedinstvene službe čišćenja za bolnicu na Švarči, članovi Komisije su predložili slijedeće:

  1. da se formira jedan manji “servis” čišćenja pod nadzorom više medicinske sestre ili sanitarnog tehničara, a koji bi vodio brigu o održavanju higijene ulaza, hodnika, liftova, međuprostora, zajedničkih prostorija itd.,
  2. da se formira služba čišćenja i higijene okoliša bolnice u sklopu RZ tehničke djelatnosti kao poseban odsjek, ili
  3. da se formira služba čišćenja i higijene bolnice u OOUR II pri službi praonice rublja kao jedinstvena služba sa dva odsjeka:
  • odsjek pranja,
  • odsjek čišćenja i higijene okoliša.

 Isto tako, Komisija je predložila i nabavu odgovarajuće opreme:

  • 2 stroja za pranje i čišćenje podova
  • dovoljan broj kolica (za svaku etažu dvoja)
  • kante i krpe različitih boja
  • stroj za pranje rublja
  • autoklav

Što se tiče kadrova, predloženo je proširenje sistematizacije na rukovodioca službe i dva voditelja.

OOUR II i OOUR III ukupno je imao 109 NK radnika za čišćenje površine od 34 387 m2.

Rad NK radnika se odvijao u:

  • 3 smjene (operacija, rodilište, hitni dio)
  • 2 smjene (odjeli, laboratorij, kuhinja)
  • 1 smjena (poliklinika, rtg, patologija, apoteka).

Unatoč prijedlogu Komisije za osnivanje jedinstvane službe čišćenja, do osnivanja iste nije došlo. Spremačice su i dalje ostale u sastavu službi, odnosno odjela na kojem su i radile. Dakle, organizacija spremačica se nije promijenila, mijenjala su se samo imena i broj izvršioca.

Tako je 1990. godine u Medicinskom centru Karlovac bilo uposleno 120 spremačica. Tijekom ratnih godina broj spremačica se stalno smanjivao, što odlaskom u mirovinu, što iz nekih drugih razloga. Smanjivanjem broja spremačica, sve više je dolazilo i do organizacijskih problema, naročito za vrijeme godišnjih odmora, bolovanja. Neki odjeli su još uvijek imali dovoljan broj spremačica, a neki su oskudijevali u istima. Sve je to zahtijevalo i drugu organizaciju rada, odnosno mogućnost premještanja spremačica sa odjela na odjel.

Upravno vijeće Opće bolnice Karlovac na sjednici održanoj 28. prosinca 1994. godine donijelo je Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Oće bolnice Karlovac, koji je stupio na snagu 5. siječnja 1995. godine, a kojim su utvrđena potrebita radna mjesta sa brojem izvršitelja, te unutarnje ustrojstvo Opće bolnice Karlovac.

Sukladno novom unutarnjem ustrojstvu Opće bolnice Karlovac, a zbog potrebe za drugačijom organizacijom rada spremačica, osnovan je Odjel za higijenu, u koji su raspoređene sve spremačice u bolnici sa danom 1. veljače 1995. godine.

Za v.d. šefa Odjela imenovana je Ivanka Pavlačić, sanitarni inženjer, a nakon raspisanog natječaja, u 3. mjesecu 1995. godine, ista je imenovana šefom Odjela za higijenu.