Podaci o osnutku radne jedinice ljekarne u okviru bolnice pretraživanjem po arhivskim materijalima nisu nađeni, ali se pretpostavlja da kontinuirana opskrba lijekovima i potrošnim materijalom postoji od sredine prošlog stoljeća, neposredno iza Drugog svjetskog rata. Spominje se zapošljavanje i edukacija farmaceutskih pomoćnika u Zagrebu i opremanje prostora za potrebe rada ljekarne.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća počinje ubrzani razvoj ljekarne sa administrativnim praćenjem potrošnje lijekova i potrošnog materijala te osnutak galenskog i magistralnog laboratorija za pripremu nesterilnih preparata za potrebe rada u bolnici. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća preseljen je bolnički stacionar u novoizgrađeni prostor na Švarči pa se i ljekarna doseljava u privremeni radni prostor, 2 farmaceutska tehničara rade na kirurgiji i neuropsihijatriji na rukovanju lijekovima koje trebuju iz ljekarne, skladište ih, evidentiraju. Osamdesetih godina dograđuje se i poprima funkcionalni oblik i kvadraturu (cca 400 kvadr.met.). Zaposleno je 4 dipl ing farmacije i 6 farmaceutska tehničara, pristupa se izgradnji i funkcionalnoj prilagodbi parenteralnog bloka za proizvodnju infuzijskih otopina, a jedan farmaceut odlazi na specijalizaciju iz kontrole i ispitivanja lijekova u Zagreb, zapošljava se 2 knjigovođe i uvodi se elektronska obrada podataka.

Domovinski rat

1991. godine počinju pripreme za Domovinski rat, zaposlenici ljekarne se aktivno uključuju u ratna zbivanja u svom djelokrugu rada, zaposleni kadar se osipava u obimu od cca 50%, počinju pristizati donacije lijekova i potrošnog materijala od strane humanitarnih organizacija, farmaceutske industrije, naših iseljenika i prijatelja Hrvatske. Djelatnici ljekarne razvrstavaju donacije, evidentiraju svaki lijek ili medic. potrošni materijal koji je iskoristiv i raspodjeljuju na odjele bolnice. Udio donacijskih lijekova iznosi cca 50% od sveukupne potrošnje u bolnici. Detektiranje donacijskih lijekova je posebno zahtjevan posao jer u RH mnogi lijekovi nisu bili registrirani, sve upute o primjeni lijeka smo prevodili sa svih živih svjetskih jezika. Bilo je tu i lijekova sa isteklin rokovima valjanosti, lijekova za korištenje u veterini, cjepiva, citostatskih i drugih otrovnih supstancija, raznih lakozapaljivih kemikalija, dječje hrane, kirurških pomagala, dijagnostičkih reagenasa pa čak i medicinskih aparata.

 

Novija povijest

   U poratno vrijeme Bolnica se osamostaljuje i odvaja se od primarne zdravstvene zaštite i preventive iz Medicinskog centra u Opću bolnicu , a djelokrug rada u bolničkoj ljekarni svakodnevno se usložuje: od porasta broja lijekova i medicinskih proizvoda, dijagnostičkih reagensa koje nabavlja farmaceut, brine o njihovom uskladištenju, izdavanju i dnevnom evidentiranju po odjelima i službama u Bolnici, do proizvodnje magistralnih i galenskih pripravaka, kontrole ispravnosti farmaceutskih supstancija, aparatura i postupaka, farmakoekonomike ovisno o politici poslovanja ustanove, praćenja nove stručne literature i farmakoinformatike te kontinuirane edukacije za dobivanje licence za rad, sudjelovanja u farmaceutskoj skrbi u bolnici.

Kadrovski su standardi za bolničke ljekarne vrlo oskudni u RH (1 farmaceut i 2 farmaceutska tehničara na 200 bolničkih kreveta), pa je vrlo teško praktično uskladiti sve poslove iz djelokruga našeg rada, a da se ne zanemari stručno napredovanje.

Promet raste godišnje preko 10% ( 2001. godine bio je cca 21 mil kn, a u 2006. godini je cca 30 mil kn, 2009. je cca 36 mil k, posebice raste promet posebno skupih i skupih lijekova, a uvođenjem novih dijagnostičkih i kirurških postupaka količina i financijsko izdvajanje za medicinske proizvode). Dnevno se prosječno na odjele i službe podijeli lijekova i med. proizvoda za cca 150 000kn što je cca 500 stavaka na dan ili 8 mil komada na godinu.

U magistralnom i galenskom laboratoriju ljekarne izrađuju se prašci, podijeljeni prašci, otopine za obloge, tekući puderi, dermatološke masti, očne i kapi za nos i uho, sterilni pripravci lokalnih anestetika, antiseptika ili dezinficijensa, sirupi, indikatori i puferi. Ljekarnik izrađuje u 2001. godini cca 10 000 pripravaka, u 2006. i 2009. godini cca 21 000.

Uvođenjem adekvatnog informatičkog programa u radu Bolnice, i povezivanjem istoga u mrežu, ljekarna se uključuje u dnevno naručivanje, isporučivanje i izdavanje lijekova i med. proizvoda po zahtjevu glavnih sestara, mjesečno naručuje, kontrolira valjanost Rješenja HZZO-a i navedeni režim propisivanja posebno skupih i skupih lijekova prema važećoj Listi lijekova, te evidentira, skladišti i izdaje iste za preko 100 pacijenata.

Članovi smo nacionalnih i međunarodnih stručnih udruženja: Hrvatskog farmaceutskog društva, Hrvatske ljekarničke komore, Europskog udruženja bolničke farmacije, pridruženi članovi Europskog udruženja kliničke farmacije, Hrvatskog udruženja farmaceutskih tehničara.